Mjesto gdje knjige postaju život...

Autizam u knjigama uz Svjetski dan podizanja svijesti o autizmu

Napisala tra. 2, 2017

Autizam, uključujući i Aspergerov poremećaj, definira se prema oslabljeloj društvenoj interakciji, komunikaciji i inventivnosti (problemi s apstraktnim ili fleksibilnim razmišljanjem i empatijom, na primjer). Nije ga lako dijagnosticirati i dijagnoza se ne može potvrditi na temelju krvne slike ili snimke mozga, liječnici moraju promatrati ponašanje i proučiti razvojnu povijest osobe od ranog djetinjstva, zapisao je u svojoj knjizi Rođen jednog plavog dana Britanac Daniel Tammet.

Pročitajte više

Oni samo žive svoje živote. Ne činite li i vi to isto? – uz Dan bijelog štapa

Napisala lis. 15, 2016

Nijedan adolescent na svijetu, kaže Stephen Fry, nije htio biti shvaćen, što je i razlog njihovu neprestanu gunđanju o neshvaćenosti i tegobnosti života u tom osjetljivom razdoblju. Nijedan adolescent nije htio biti shvaćen jer nijedan adolescent nije uspio shvatiti samog sebe. Osjetljivo je to razdoblje na koje, jednom kad iz njega izađemo i nogom zalupimo vrata, gledamo s nostalgijom i zaboravljamo sva proživljena (i ponekad jedva preživljena) krzmanja i komešanja u nama i oko nas. Promatrano iz daljine, sve izgleda ljepše pa tako često zaboravimo koliko smo sami sebi bili čudni. Jedna bubuljica više, malko iskrivljen nos ili neobičan hod i već si neobičan, čudan ili drugačiji. I sebi i okolini.

Pročitajte više

Pisma kroz knjige, knjige kroz pisma – uz Svjetski dan pisanja pisama

Napisala ruj. 1, 2016

Ispravno je definirati čovjeka kao životinju sa sposobnošću pisanja pisama, zapisao je jednom (možda baš u pismu) Lewis Carroll i time se vrlo zgodno poigrao paradigmom o čovjeku kao mislećoj životinji. Mislimo li baš samo, jedino i isključivo mi ljudi teško je dokazati. Vlasnici kućnih ljubimaca reći će vam kako njihovi četveronožni prijatelji sasvim dobro razumiju kada im se obraćaju, a oni ekstremniji reći će vam kako njihovi ljubimci s njima komuniciraju. Baš poput drugih ljudi. Možda. Ali zasigurno ne pomoću pisama. No čini se kako smo u posljednje vrijeme i mi ljudi zaboravili na taj predivan dar prirode te papir i olovku koristimo tek kako bismo ostavili vrlo kratke, u brzini naškrabane poruke.

Pročitajte više

Čitaš? Čitam! A e-čitaš?

Napisala svi. 31, 2015

Vijest što ju je Amazon objavio krajem 2010. godine odjeknula je u izdavačkom svijetu uz zaglušujući prasak. Po prvi put za svoga postojanja, najveća je internetska knjižara u drugom kvartalu te godine prodala više elektroničkih nego tiskanih knjiga. Elektroničke su knjige odnijele pobjedu nad tiskanima u omjeru 140 elektroničkih : 100 tiskanih knjiga. Tradicionalni su se izdavači neugodno iznenadili, sociolozi knjige otvorili su rasprave o novoj komunikacijskoj revoluciji i novom čitateljskom diskursu…A čitatelji? Neki su, posve neopterećeni, odlučili uživati u dobrom tekstu ne obazirući se na format. Drugi su, pak, preplavili internetske forume raspravama na temu „je li digitalna knjiga doista knjiga u pravom smislu riječi“, „može li ekran zamijeniti papir“ i „jesu li e-čitatelji pravi čitatelji“.

Pročitajte više

Mama – jedna riječ za tisuću osjećaja

Napisala svi. 10, 2015

Mnoge datume obilježavamo, ali bez onog pravog zanosa i slavljeničkog raspoloženja. Tek nas poneka sitnica podsjeti da je „to“ baš danas. Tada se podsjetimo, na trenutak zamislimo i – zaboravimo. Ali danas nije jedan od takvih dana. Danas obilježavamo Majčin dan, dan koji bismo, baš kao i Međunarodni dan djeteta, Dan obitelji, Dan očeva ili Međunarodni dan smijeha, trebali obilježavati jednom, ali slaviti svakog dana u godini.

Pročitajte više

U potrazi za Ivanom pronaći ćete i komadiće vlastite osobitosti

Napisala tra. 18, 2015

Rijetki su ljudi za čije predstavljanje nisu potrebni veliki uvodi. Za njih je potrebno tek nekoliko slova. Tako malo, a rekli ste sve. Izgovorite li u svijetu „IBM“ vaši će sugovornici zaključiti kako mislite na „The International Business Machines Corporation“. No, poslužite li se tom troslovnicom kako biste opisali jednu od hrvatskih književnih veličina i kažete li pritom da je o njoj pisao i sam AGM, mjesta sumnji neće biti. Govorite o Ivani Brlić Mažuranić, autorici prvog hrvatskog klasičnog romana za djecu, sanjarki čija je mašta generacijama otvarala put u čarobni svijet hrvatske davnine i revolucionarki pisane riječi čiji daleki, a opet tako bliski i bezvremenski tekstovi s izvanrednim uspjehom dopiru do svojih čitatelja i danas.

Pročitajte više