Mjesto gdje knjige postaju život...

Statut kraljice Anne – vrijedna civilizacijska tekovina i zaštitnik autorskog prava

Napisala tra. 10, 2015

Dvadeset i treći dan mjeseca travnja rezerviran je za obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava. Pretpostavite li kako je taj datum u povijesti pod svojim okriljem ugostio neki važan događaj, prekretnicu u dotadašnjem pogledu na knjigu i književnost ili shvaćanju autorskog prava, prevarit ćete se. 23. travnja su naslovom Dana knjige okitili Španjolci, još 1923. godine, želeći time obilježiti smrtni dan svog književnog velikana Miguela de Cervantesa. Zanimljivo, 23. travnja 1616. godine svijet je, tada i ne mareći odviše za to, osim Cervantesa izgubio i Williama Shakespearea. Ono za što sedamnaestostoljetna Europa nije imala obzira ispravio je UNESCO proglasivši 1995. godine 23. travnja Svjetskim danom knjige. A kako se uz knjigu često veže i uvijek aktualno pitanje autorskih prava, tako su se i ona smjestila bok uz bok knjizi, u suslavljeničkom odnosu. Ipak, prekretnica u razumijevanju pojmova autorstva i autorskih prava dogodila se gotovo stotinu godina po Cervantesovoj i Shakespeareovoj smrti, nešto ranije u travnju 1710. godine.

Pročitajte više

Stvarao je vlastite svijetove, a sada je zauvijek napustio naš

Napisala ožu. 13, 2015

Sir Terry Pratchett, jedan od najproduktivnijih suvremenih pisaca preminuo je 12. ožujka, u svom domu,u krugu obitelji. Ostat će zapamćen kao autor sage “Svijet diska” koji je, u zenitu svoje stvaralačke karijere objavljivao i do 3 knjige godišnje. Bio je drugi najčitaniji britanski autor, odmah nakon J.K.Rowling, a njegova su djela prevođena na 37 jezika i prodana u preko 85 milijuna primjeraka. Zbog doprinosa književnosti kraljica Elizabeta II. proglasila ga je vitezom.


No, ostat će zapamćen i kao velik čovjek i humanist. Naime, nakon što mu je dijagnosticiran rjeđi oblik Alzheimerove bolesti Pratchett je brojnim javnim nastupima, govorima, tekstovima pa i dokumentarnim filmom nastojao podići svijest o toj bolesti koja, kako je jednom izjavio, zahvaća gotovo svaku obitelj na svijetu. Svojim je primjerom pokazao kako je i intelektualno i fizički aktivan život moguć i u tim uvjetima. Osim svog vremena, duha i neodoljive upornosti, Pratchett je za istraživanje Alzheimerove bolesti donirao i financijska sredstva.

Pročitajte više

Michael Hart i Projekt Gutenberg pokretači su četvrte komunikacijske revolucije

Napisala ožu. 11, 2015

Izumivši 1455. godine tiskarski stroj, ubrzavši protok pisane riječi i izmjenivši civilizacijsku sliku svijeta, Gutenberg je postao kulturološki junak moderne Europe i zapadnog svijeta, a njegovo dostignuće slavimo i danas, u eri digitalne tehnologije. Svjesni smo, naravno, kako su ljudi i prije pronalaska tiskarskog stroja i pojave tiskanih knjiga čitali. Nije to, kao danas, bila masovna i povezujuća aktivnost, čitati su znali tek rijetki pripadnici učenih društvenih slojeva, poneki plemić i svećenstvo. No, čak i da nije bilo tako, bez tiskarskog bi stroja knjiga teško doprla do svake osobe željne čitanja jer i  oni pismeni čitali su malo i, ako nisu željeli ostati bez materijala za čitanje, sporo. Razlog je ležao u tome što su samostanski pisari, skriveni u skriptorijima, neiscrpnoj volji i želji za prenošenjem znanja unatoč, bili ograničeni vlastitim fizičkim mogućnostima i tek su rijetki među njima uspijevali prepisati i ukrasiti više od desetak knjiga za života.

Pročitajte više

Pravi Petar Pan silno je želio odrasti

Napisala velj. 26, 2015

Bježeći iz stvarnosti, utočište često pronalazimo u fantastičnom svijetu bajki. No, ponekad i najveće, najljepše ili najpoznatije bajke imaju uporište u stvarnom životu. Crvenkapica je možda bila tek djevojčica prepuna iskrene ljubavi prema svojoj baki, Pepeljugin je princ možda bio prosječan, ali nečijim očima gledano, poseban momak… A Petar Pan? Petar Pan zasigurno nije bio dječak koji nije želio odrasti. Petar Pan, koliko god to teško bilo povjerovati generacijama odraslim na priči o Petru, Wendy, vili Zvončici i Izgubljenim dječacima, uopće nije htio biti Petar Pan, a zvao se Peter Llewelyn Davies.

Pročitajte više

Djela Ericha Kastnera pravi su simbol pomirbe

Napisala velj. 23, 2015

Krečući se uz knjigu kroz djetinjstvo, doživljavamo najveličanstvenije pustolovine, upoznajemo najneobičnije likove, posjećujemo udaljene, izmišljene ili tek otkrivene krajeve i družimo se s mnogim malim i velikim piscima. Teško je, ponekad, zamisliti autora najdraže dječje knjige zamisliti u ulozi pisca za odrasle. Ili kao odraslu osobu sa svim manama i vrlinama, prednostima i nedostacima što ih odraslost nosi. Ponekad smo, kao mladi čitatelji, skloni vjerovati kako nam pisac u svakoj svojoj knjizi priča priču svog života pa tako, recimo, male glavice o Dickensu misle kao jako tužnom gospodinu odsutna, zamagljena pogleda dok o, recimo, Ericha Kastnera vide kao veselog i uvijek na šalu spremnog prijatelja koji će im uvijek rado napraviti mjesta kraj sebe i uvesti ih u novu priču.

Pročitajte više

Misal po zakonu rimskog dvora – najvažniji hrvatski prvotisak

Napisala velj. 22, 2015

Jezik je, uz pismo, jedan od osnovnih tvorbenih elemenata kulturnog identiteta neke zajednice; po njima će se međusobno prepoznati oni koji se istim jezikom i pismom služe, na taj će se način razlikovati od ostalih. Zapisivanjem na vlastitom pismu, vlastitim jezikom, djela nematerijalne baštine, često priče prenošene usmenom predajom, prelaze u sferu materijalnog i time postaju sačuvana od zaborava. Pismo je staro gotovo koliko i ljudska povijest i svjedoči o ljudskoj potrebi za bilježenjem važnih događaja još u najranijim etapama našeg razvoja. No, s razvojem jedinke i društva u cjelini javila se i potreba za unaprjeđenjem i ubrzanjem komunikacije i pojavio se tiskarski stroj. Svjetska je povijest knjige ostala zadužena Gutenbergovom Biblijom, a hrvatska je povijest tiskarstva otpočela samo 28 godina kasnije, na današnji dan 1483.godine završetkom tiskanja Misala po zakonu rimskog dvora.

Pročitajte više